Stare nade

http://karike.ba/natrag-proslost-1-stare-nade/

 

Sjećate li se videoteka i iznajmljivanja kaseta? A fotografija koje smo spremali u fizičke albume i onda držali u vitrinama, te filmova i stripova koje smo voljeli kao djeca? Toliko stvari iz prošlosti i danas je tu, prate nas, vraćaju se, a mi kao dobri i poslušni konzumenti sve više im trčimo natrag u zagrljaj. Ali zašto? Da li su nam zaista i dalje potrebne pisaće mašine i da li još uvijek uživamo u kinima te filmovima koji nam se serviraju? Previše je prošlosti koja nam se vraća da bi stalo u jedan tekst, stoga ovog puta fokus teksta ostaje na analizi upotrebljivosti tri predmeta za koje se sve više ljudi danas interesira.

Gramofoni

U prošloj godini ljubitelji muzike kupili su više od 3,2 milijuna vinilnih ploča, što je ujedno i najviša prodaja u proteklih 25 godina. Da je u pitanju trend govori i podatak da je u pitanju povećanje od 53 posto u odnosu na 2015. godinu. Razlog koji se najčešće navodi? Vinil daje kvalitetniji zvuk u odnosu na digitalne snimke. Ono što mnogi zaboravljaju ovdje spomenuti da za kvalitetnu reprodukciju (analognog ili digitalnog muzičkog formata) je potrebna kvalitetna audio oprema počevši od gramofona preko pojačala do zvučnika, koja ipak košta i nije svima dostupna. Šta onda vinil čini toliko popularnim ako ne kvalitetu zvuka?

Mlade generacije ljubitelja muzike očito otkrivaju vrijednost fizičkog posjedovanja muzike. Za razliku od digitalnih kopija, za ploču je potrebno otići u prodavnicu (second hand/buvljak) proći kroz kutije šarolikog muzičkog izbora, potom nestrpljivo se vratiti kući kako bi pustili muziku. A tu je i sadržaj ploče, istraživanje i detaljna analiza omota, čitanje tekstova, a sve češće tu su i “tajne” skrivene na samim pločama i u njihovim omotima (vidi David Bowie: Blackstar). Negativne strane ploča? Fizička kopija podložna je oštećenjima i njena prenosivost je poprilično upitna.

Instant fotoaparati (kao i analogni fotoaparati i kamere)

Više nego očito je da danas svi fotkaju sve (ako još posjeduju malo kvalitetniji fotoaparat onda si još umisle da su profi fotografi ili umjetnici). Ipak, povratak analognim fotoaparatima i kamerama se dešava. Kodak je u januaru ove godine prezentirao novu Super 8 kameru, Instax (FUJIFILM) je prošle godine izdao seriju instant fotoaparata koji svojim izgledom i performansama funkcioniraju kao bilo koji stari polaroid (kojih je sve više u online trgovinama po sve većim cijenama). Najbolji primjer povratka analognog je firma Lomography koja nudi širok izbor analognih fotoaparata i video kamera koje snimaju na 35mm rolnama (također prodaju i opremu za digitalizaciju analognih slika/snimaka s njihove opreme). Da li je analogna fotografija (i video) bolja od digitalne? YouTube posljednjih nekoliko mjeseci konstantno bruji o tom pa je mnogo jednostavnije tamo potražiti odgovore:


Potrebno još uvjeravanja? Otvorite album s fotografijama i videom na vašem telefonu, pogledajte šta se sve tamo nalazi i razmislite šta će vam od toga biti zabavno i potrebno za godinu dana (a koliko za dvije godine)? I koliko sadržaja ste izbrisali pri samom fotografiranju/snimanju. A Instagram story i Snapchat fotografije i snimci koji vrijede samo jedan dan? Naravno ne zaboravimo i to da analogna fotografija nas tjera na posjedovanje fizičke kopije, za kojom sve više ljudi opet žudi.

Pisaće mašine

Posljednji na listi povratnika iz prošlosti je pisaća mašina. Ako ste ikada otvorili trending na Instagramu sigurno vas je dočekalo barem nekoliko fotografija ove naprave. Osim što su jako popularne za Instagram fotografije i odlično služe svojom težinom kao preša, gle čuda koriste se za pisanje teksta. Ali koliko su zaista praktične? Koliko je u 2017. godini korisna mašina koju je konstantno potrebno hraniti papirom i tintom? Da li zaista želite pisati tekst tako što ćete nakon svakog reda ručno da podešavate mašinu? A greške? A poravnanje? A fontovi? Da li pisaće mašine donose išta više od puke nostalgije? Oni koji danas koriste pisaće mašine tvrde da su fantastične za izbacivanje sirove misli, u jednom navratu, nakon čega se opet sve svede na dopunjavanje i ispravljanje ili olovkom na papiru ili računaru.

Nisu sve stare nade vrijedne povratka, nisu sve nove stvari toliko loše, samo je potrebno obuzdati naš konzumatorski mentalitet. Prošlost ne želi ostati gdje joj je mjesto, ali to nije znak da je nužno moramo (ponovno) posjedovati

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s